URASLA DLAKA

Pilonidalna bolest ili pilonidalni sinus ili urasla dlaka, kli­nički se prezentira kao drenira­jući sinus ili akutna gnojna ko­lekcija u području trtice. U osnovi, radi se o cisti u kojoj se nalazi gomila dlaka.

Interesantno je da postoje neslaganja u vezi s pitanjem da li su pilonidalne ciste urođene ili stečene, mada vla­da mišljenje da su stečene jer u većini slučajeva uzrok gnoje­nja je iritacija i urastanje dlake u duboke strukture s posle­dičnom infekcijom.

Problem se češće javlja kod muškaraca. U preko 90 posto slučajeva obole muškarci, a osobito oni s izraženom dlakavošću na interglutealnoj brazdi u trtičnom dijelu leđa. Bolest se obično prvi put javi u pubertetu kada se rast dlaka i aktivnost lojnih žlijezda pojačavaju.

centar za kile

centar za hemoroide

operacija želuca

operacije debelog creva

operacija jetre

operacije pankreasa

operacija vena

upala slepog creva

bolesti i operacije štitne žlezde

akutna upala žučne kese

barijatrijska hirurgija

plastična hirurgija

povećanje grudi

podizanje grudi – mastopeksija

liposukcija

abdominoplastika

korekcija nosa

popunjavanje bora i usana

korekcija klempavih ušiju

operacija gornjih i donjih kapaka

mikrohirurgija

centar za onkologiju

bolesti i operacije kuka

bolesti i operacije kolena

artroskopija

bolesti i operacije mokraćne bešike

bolesti i operacije prostate

bolesti i operacije bubrega

dijagnostičke metode

hirudoterapija

podologija

kućne posete

naltrekson implant

estetska dermatologija

plastična i rekonstruktivna hirurgija

dermatohirurgija

urasla dlaka

KLINIČKA SLIKA

Pilonidalna cista je obično asimptomatska sve dok se ne inficira i zagnoji. Kada se jave simptomi su slični znacima akutnog apscesa, to jest lokalizovane gnojne infekcije.

Upalni proces može se smi­riti ili dalje napredovati s najčešćim završetkom – spo­ntanim probojem gnoja kroz kožu ili hirurškim putem – incizijom i drenažom. Nakon drenaže, gnojenje može u potpunosti prestati. Ipak, češće se povremeno dre­nira („curi”) kroz jedan ili više sinusnih otvora na trtičnom di­jelu tijela (kičme).

Pri pregledu nalazimo jedan ili više fistuloznih kanala, najčešće u središnjoj liniji, rjeđe ekscentrično u koži na krstima. Često se mogu primijetiti dlake koje proviruju iz sinusnoga kožnog otvora. Sonda se može uvesti kroz otvor u cistu u dubi­nu od nekoliko milimetara do više centimetara.

Osim toga na kozi postoji najcesce otok, i crvenilo, a ista je bolna na dodir. Pri dodiru i pritisku iz otvora na kozi izlazi gnoj a moguce i da se pojave i dlake i razlicit celijski detiritus.

Dijagnoza je jasna – očevi­dna. Postoje, doduše, klinička stanja koja liče na ovu bolest, ali ih je lako isključiti. Prepo­ručuje se sinusografija – re­ndgensko snimanje šupljine ci­ste da bi se. ocijenila ekstenzivnost procesa i eventualna ko­munikacija s okolnim organi­ma, prvenstveno debelim crijevom, što značajno mijenja dija­gnozu, liječenje i prognozu.

KOMPLIKACIJE I LEČENJE

Nelečene pilonidalne infe­kcije mogu se razviti u višestr­uke, dugotrajno drenirajuće si­nuse, a izuzetno rijetko nastaju maligne promene.

U akutnoj fazi liječenje se sastoji u ambulantnoj drenaži nakon hirurške incizije. Dakle, cilj je sanirati gnojni proces i često sondom izvaditi uzrok upale – urasle dlake koje djelujući kao strano tijelo održavaju infekciju.

Postoji više vrsta hirurških metoda liječenja, a suština je da se oboljelo tkivo mora odstraniti uz, koliko je moguće, poštedu same kože.

Ukoliko postoji komunikacija sinusa i debelog creva onda je operacija teza i komplikovanija i podrazumeva fistulektomiju tj nalazenje i podvezivanje kanala koji povezuje debelo crevo sa sinusom.

Ukoliko komunikacija ne postoji operacija je mnogo laksa i podrazumeva exciziju tj. Hirursko isijecanje bolesnog, upaljenog tkiva. Posle uklanjanja obolelog tkiva mozemo se odluciti za otvorenu ili zatvorenu metodu. To najcesce zavisi od jacine upale.

Razlika je u tome da nakon otvorene metode pacijent dolazi na svakodnevna previjanje dvadesetak dana dok nakon zatvorene metode rana mnogo brze zaraste ali postoji mogucnost recidiva tj. povratka bolesti.