URASLA DLAKA
Pilonidalna bolest ili pilonidalni sinus ili urasla dlaka, klinički se prezentira kao drenirajući sinus ili akutna gnojna kolekcija u području trtice. U osnovi, radi se o cisti u kojoj se nalazi gomila dlaka.
Interesantno je da postoje neslaganja u vezi s pitanjem da li su pilonidalne ciste urođene ili stečene, mada vlada mišljenje da su stečene jer u većini slučajeva uzrok gnojenja je iritacija i urastanje dlake u duboke strukture s posledičnom infekcijom.
Problem se češće javlja kod muškaraca. U preko 90 posto slučajeva obole muškarci, a osobito oni s izraženom dlakavošću na interglutealnoj brazdi u trtičnom dijelu leđa. Bolest se obično prvi put javi u pubertetu kada se rast dlaka i aktivnost lojnih žlijezda pojačavaju.
centar za kile
centar za hemoroide
operacija želuca
operacije debelog creva
operacija jetre
operacije pankreasa
operacija vena
upala slepog creva
bolesti i operacije štitne žlezde
akutna upala žučne kese
barijatrijska hirurgija
plastična hirurgija
povećanje grudi
podizanje grudi – mastopeksija
liposukcija
abdominoplastika
korekcija nosa
popunjavanje bora i usana
korekcija klempavih ušiju
operacija gornjih i donjih kapaka
mikrohirurgija
centar za onkologiju
bolesti i operacije kuka
bolesti i operacije kolena
artroskopija
bolesti i operacije mokraćne bešike
bolesti i operacije prostate
bolesti i operacije bubrega
dijagnostičke metode
hirudoterapija
podologija
kućne posete
naltrekson implant
estetska dermatologija
plastična i rekonstruktivna hirurgija
dermatohirurgija
urasla dlaka
KLINIČKA SLIKA
Pilonidalna cista je obično asimptomatska sve dok se ne inficira i zagnoji. Kada se jave simptomi su slični znacima akutnog apscesa, to jest lokalizovane gnojne infekcije.
Upalni proces može se smiriti ili dalje napredovati s najčešćim završetkom – spontanim probojem gnoja kroz kožu ili hirurškim putem – incizijom i drenažom. Nakon drenaže, gnojenje može u potpunosti prestati. Ipak, češće se povremeno drenira („curi”) kroz jedan ili više sinusnih otvora na trtičnom dijelu tijela (kičme).
Pri pregledu nalazimo jedan ili više fistuloznih kanala, najčešće u središnjoj liniji, rjeđe ekscentrično u koži na krstima. Često se mogu primijetiti dlake koje proviruju iz sinusnoga kožnog otvora. Sonda se može uvesti kroz otvor u cistu u dubinu od nekoliko milimetara do više centimetara.
Osim toga na kozi postoji najcesce otok, i crvenilo, a ista je bolna na dodir. Pri dodiru i pritisku iz otvora na kozi izlazi gnoj a moguce i da se pojave i dlake i razlicit celijski detiritus.
Dijagnoza je jasna – očevidna. Postoje, doduše, klinička stanja koja liče na ovu bolest, ali ih je lako isključiti. Preporučuje se sinusografija – rendgensko snimanje šupljine ciste da bi se. ocijenila ekstenzivnost procesa i eventualna komunikacija s okolnim organima, prvenstveno debelim crijevom, što značajno mijenja dijagnozu, liječenje i prognozu.
KOMPLIKACIJE I LEČENJE
Nelečene pilonidalne infekcije mogu se razviti u višestruke, dugotrajno drenirajuće sinuse, a izuzetno rijetko nastaju maligne promene.
U akutnoj fazi liječenje se sastoji u ambulantnoj drenaži nakon hirurške incizije. Dakle, cilj je sanirati gnojni proces i često sondom izvaditi uzrok upale – urasle dlake koje djelujući kao strano tijelo održavaju infekciju.
Postoji više vrsta hirurških metoda liječenja, a suština je da se oboljelo tkivo mora odstraniti uz, koliko je moguće, poštedu same kože.
Ukoliko postoji komunikacija sinusa i debelog creva onda je operacija teza i komplikovanija i podrazumeva fistulektomiju tj nalazenje i podvezivanje kanala koji povezuje debelo crevo sa sinusom.
Ukoliko komunikacija ne postoji operacija je mnogo laksa i podrazumeva exciziju tj. Hirursko isijecanje bolesnog, upaljenog tkiva. Posle uklanjanja obolelog tkiva mozemo se odluciti za otvorenu ili zatvorenu metodu. To najcesce zavisi od jacine upale.
Razlika je u tome da nakon otvorene metode pacijent dolazi na svakodnevna previjanje dvadesetak dana dok nakon zatvorene metode rana mnogo brze zaraste ali postoji mogucnost recidiva tj. povratka bolesti.