
Štitna žlezda simptomi poremećaja rada kod žena, muškaraca i dece
Bolesti štitne žlezde su izuzetno česte, a njihovi simptomi imaju jednu zajedničku i vrlo nezgodnu osobinu: nisu specifični. Umor, dobijanje ili gubitak težine, nervoza, opadanje kose, poremećaj sna i pad koncentracije mogu poticati od štitne žlezde, ali i od stresa, nedostatka gvožđa, godina ili sasvim drugih bolesti. Zbog toga se poremećaj rada štitne žlezde često prepozna tek posle mesecima ili godinama trpljenih tegoba.
Postoji, međutim, i ohrabrujuća strana. Za razliku od mnogih drugih stanja, kod štitne žlezde je odgovor na pitanje da li je problem u njoj jednostavan i jeftin: dovoljna je jedna analiza krvi. Zato ovaj tekst i ima jasan cilj: da vam pomogne da prepoznate obrazac svojih tegoba, da razumete šta znače i da znate koji je sledeći korak.
U nastavku objašnjavamo zašto su simptomi tako varljivi, koja je razlika između usporenog i ubrzanog rada žlezde, kako se tegobe razlikuju kod žena, muškaraca, dece i starijih, šta znače lokalne tegobe na vratu, šta još može da liči na štitnu žlezdu i šta uraditi ako simptomi postoje, a nalazi su uredni.
Zašto su simptomi štitne žlezde tako varljivi
Štitna žlezda je mali organ u obliku leptira, smešten sa prednje strane vrata, ispred dušnika. Njeni hormoni, T3 i T4, deluju na praktično svaku ćeliju u telu i određuju brzinu kojom organizam radi. Zamislite ih kao regulator jačine: kada je jačina prenisko, sve usporava; kada je previsoko, sve se ubrzava.
Iz te uloge proizlaze tri razloga zbog kojih se poremećaj lako previdi:
- Tegobe pogađaju više sistema odjednom, pa deluju nepovezano. Čovek koji ima umor, zatvor, suvu kožu i pad koncentracije retko pomisli da to može biti jedan isti uzrok.
- Razvijaju se sporo, ponekad godinama, pa se pacijent na njih navikne i doživi ih kao normalno stanje ili posledicu godina.
- Liče na druga stanja: depresiju, anemiju, menopauzu, hronični stres, pa čak i na uobičajen zamor.
Zato važi jednostavno pravilo: ne postoji nijedan simptom koji sam po sebi dokazuje bolest štitne žlezde, niti simptom koji je pouzdano isključuje. Ono što ima smisla jeste da se prepozna obrazac, a zatim proveri analizom krvi.
Dve osnovne grupe simptoma
Skoro sve tegobe svrstavaju se u dve suprotne grupe, u zavisnosti od toga da li žlezda luči premalo ili previše hormona. Prepoznavanje te razlike je najkorisniji korak koji možete sami napraviti.
Usporen rad žlezde (hipotireoza)
Nastaje kada žlezda luči premalo hormona, pa sve u telu radi sporije. Najčešći uzrok je Hašimoto tireoiditis, autoimuna bolest. Tipične tegobe su:
- Umor i pospanost koji ne prolaze ni posle odmora i dovoljno sna.
- Dobijanje na težini bez promene u ishrani, ili nemogućnost da se smrša.
- Zimljivost: osećaj hladnoće kada je drugima prijatno, hladne šake i stopala.
- Suva koža, lomljivi nokti i opadanje kose, ponekad i proređivanje spoljne trećine obrva.
- Zatvor i sporije varenje.
- Usporen rad srca i povišen holesterol.
- Pad koncentracije i pamćenja, takozvana magla u glavi.
- Potištenost i bezvoljnost.
- Bolovi i slabost u mišićima, grčevi, otečenost lica i kapaka.
- Promuklost i dublji, sporiji govor.
- Obilnije ili nepravilne menstruacije i smanjena plodnost.
Ubrzan rad žlezde (hipertireoza)
Nastaje kada žlezda luči previše hormona, pa sve radi ubrzano. Najčešći uzrok je Grejvs-Bazedovljeva bolest, takođe autoimuna, a moguća je i toksična struma sa čvorovima. Tipične tegobe su:
- Nervoza, razdražljivost i unutrašnji nemir, osećaj da telo radi u praznom hodu.
- Mršavljenje uprkos pojačanom apetitu.
- Ubrzan rad srca, lupanje srca i preskakanje, ponekad i poremećaj srčanog ritma.
- Pojačano znojenje i loše podnošenje toplote.
- Drhtanje ruku (tremor), naročito primetno pri ispruženim prstima.
- Nesanica i teško smirivanje uveče.
- Češće i mekše stolice.
- Slabost mišića, naročito u butinama, uz otežano ustajanje sa stolice ili penjanje uz stepenice.
- Ređe i oskudnije menstruacije.
- Očni znaci kod Grejvsove bolesti: osećaj peska u očima, suzenje, pritisak, isturenost očiju i dvoslike.
Vredi napomenuti i da se kod nekih bolesti, pre svega kod Hašimota, tegobe mogu smenjivati: u početnoj fazi javljaju se znaci ubrzanog rada, a kasnije prelaze u znake usporenog. Zato nije neobično da opišete tegobe iz obe grupe.

Gde se sve simptomi ispoljavaju
Pošto hormoni deluju na celo telo, tegobe se javljaju na mestima na kojima ih ljudi ne povezuju sa vratom. Evo kako izgleda po sistemima:
- Energija i težina: umor koji ne prolazi, promena težine bez promene navika.
- Srce i krvni sudovi: lupanje ili usporen rad srca, poremećaj ritma, povišen holesterol, povišen pritisak.
- Psiha i mozak: anksioznost, potištenost, razdražljivost, pad koncentracije i pamćenja. Ovo je čest razlog zbog kojeg se poremećaj štitne žlezde godinama leči kao psihički problem.
- Koža, kosa i nokti: suva ili preterano vlažna koža, opadanje kose, lomljivi nokti.
- Varenje: zatvor ili češće stolice.
- Mišići i zglobovi: slabost, bolovi, grčevi, otežano ustajanje i penjanje.
- Regulacija temperature: izrazita zimljivost ili loše podnošenje vrućine.
- Plodnost i polni život: poremećaj ciklusa, otežano začeće, smanjena želja za seksom kod oba pola.
- Sam vrat: otok, knedla, otežano gutanje ili promuklost, o čemu detaljnije u nastavku.
Simptomi štitne žlezde kod žena
Bolesti štitne žlezde su kod žena znatno češće, po nekim procenama i do pet puta, pre svega zbog veće sklonosti ka autoimunim bolestima. Kod žena postoji i dodatna otežavajuća okolnost: tegobe se lako pripišu drugim, očiglednijim objašnjenjima.
Tegobe koje se najčešće previde
- Poremećaj menstrualnog ciklusa: obilnije i češće menstruacije kod usporenog rada, oskudnije i ređe kod ubrzanog.
- Otežano začeće i problemi u trudnoći: neregulisan rad štitne žlezde utiče na plodnost, pa se kod ispitivanja neplodnosti provera TSH radi rutinski.
- Opadanje kose koje se pripiše šamponu, stresu ili godišnjem dobu.
- Umor i dobijanje na težini koji se pripišu poslu, deci ili godinama.
Tri perioda kada je oprez najvažniji
- Trudnoća: hormoni štitne žlezde utiču na razvoj bebe, pa se njihova provera i regulacija u trudnoći shvataju vrlo ozbiljno.
- Period posle porođaja: kod dela žena javlja se postporođajni tireoiditis, sa tegobama koje se lako pripišu neprospavanim noćima i iscrpljenosti.
- Menopauza: valunzi, nesanica, promene raspoloženja, dobijanje na težini i zamor su tegobe koje menopauza i poremećaj štitne žlezde dele gotovo u potpunosti. Zato provera TSH u ovom periodu ima posebnu vrednost, jer razlikuje ono što se leči od onoga što se prati.
Simptomi štitne žlezde kod muškaraca
Kod muškaraca su bolesti štitne žlezde ređe, ali to nosi i konkretnu nepovoljnost: na štitnu žlezdu se ređe pomisli, i kod pacijenta i u okolini. Tegobe se najčešće pripišu poslu, stresu, godinama ili slaboj kondiciji, pa se dijagnoza postavi kasnije nego kod žena.
Tegobe koje se kod muškaraca posebno često pripišu godinama
- Pad energije i izdržljivosti, slabiji rezultati u treningu i brže zamaranje.
- Slabost mišića, naročito u nogama, i gubitak mišićne mase.
- Dobijanje na težini uprkos nepromenjenim navikama, ili neobjašnjivo mršavljenje kod ubrzanog rada.
- Smanjena želja za seksom i problemi sa erekcijom: poremećaj rada štitne žlezde je poznat, ali često previđen uzrok, a tegobe se po pravilu povlače kada se funkcija žlezde reguliše.
- Promene raspoloženja i razdražljivost, pad koncentracije i motivacije.
- Opadanje kose koje se pripiše naslednoj ćelavosti.
Praktičan zaključak: ako muškarac ima više ovakvih tegoba istovremeno, a nema jasno objašnjenje, provera TSH je jednostavan i logičan korak, a ne preterivanje.
Simptomi štitne žlezde kod dece
Kod dece se poremećaj rada štitne žlezde shvata posebno ozbiljno, jer hormoni utiču na rast i razvoj. Deca retko umeju da opišu tegobe, pa se poremećaj najčešće prepozna po promenama koje primete roditelji ili nastavnici.
Znaci usporenog rada kod deteta
- Zaostajanje u rastu ili nagli prestanak rasta.
- Neuobičajen umor, pospanost i smanjena aktivnost.
- Pad koncentracije i slabiji uspeh u školi.
- Dobijanje na težini, zatvor, suva koža.
- Kasniji ulazak u pubertet ili poremećaj ciklusa kod devojčica.
Znaci ubrzanog rada kod deteta
- Nemir, razdražljivost i teškoće sa koncentracijom, koje se ponekad pripišu poremećaju pažnje.
- Lupanje srca, znojenje i loše podnošenje toplote.
- Mršavljenje uz dobar apetit.
- Nesanica i pad školskog uspeha.
Uz to, roditelji ponekad primete i ispupčenje u prednjem delu vrata koje se pomera pri gutanju. Kod dece obradu vodi pedijatar i dečji endokrinolog, a većina slučajeva rešava se praćenjem i lekovima.
Simptomi kod starijih osoba
Kod starijih se poremećaj rada štitne žlezde često ispolji netipično, što ga čini posebno lako propustivim. Umesto pune slike tegoba, može postojati samo jedan istaknut znak.
- Kod ubrzanog rada starija osoba ne mora biti nervozna i užurbana; ponekad je, naprotiv, apatična i povučena, a jedini znak može biti poremećaj srčanog ritma, slabost ili neobjašnjivo mršavljenje.
- Kod usporenog rada tegobe poput zaboravnosti, usporenosti i potištenosti lako se pripišu starenju ili se pogrešno protumače kao početak demencije.
Zbog toga se kod starijih osoba sa nejasnim padom stanja, poremećajem ritma srca ili naglom promenom težine provera funkcije štitne žlezde radi rutinski.

Simptomi na samom vratu
Pored tegoba koje potiču od hormona, postoji i druga grupa: tegobe koje nastaju zato što je sama žlezda uvećana ili sadrži čvor na štitnoj žlezdi, pa pritiska okolinu. One ne govore ništa o funkciji, pa mogu postojati i uz savršeno uredne hormone.
- Vidljivo ili opipljivo uvećanje štitne žlezde u prednjem delu vrata koje se pomera pri gutanju.
- Osećaj knedle ili pritiska u grlu, nelagoda pri nošenju kragne ili ogrlice.
- Otežano gutanje, naročito čvrste hrane.
- Otežano disanje ili osećaj stezanja, često izraženiji u ležećem položaju.
- Promuklost koja duže traje.
O uvećanju žlezde i o čvorovima detaljnije pišemo u posebnim tekstovima, a više o dijagnostici i lečenju nalazi se na strani operacija štitne žlezde.
Znaci koji traže brz pregled
- Tvrd čvor na vratu koji se ne pomera i brzo raste.
- Dugotrajna promuklost bez prehlade.
- Uvećani, tvrdi limfni čvorovi na vratu.
- Izraženo otežano disanje ili gutanje koje sprečava normalan unos hrane.
Ovi znaci ne znače nužno ozbiljnu bolest, ali se ne odlažu. Više o tome u tekstu o raku štitne žlezde, a za hitna stanja dostupne su hitne hirurške intervencije.
Kada su simptomi hitno stanje
Najveći broj tegoba vezanih za štitnu žlezdu razvija se polako i ispituje planirano. Ipak, u retkim slučajevima teško neregulisan poremećaj može dovesti do ozbiljnog stanja. Hitno potražite lekarsku pomoć ako se pojave:
- Vrlo ubrzan ili nepravilan rad srca uz visoku temperaturu, izrazit nemir, povraćanje i zbunjenost.
- Izrazita pospanost do gubitka svesti, uz osetno sniženu telesnu temperaturu i usporeno disanje, naročito kod starijih osoba.
- Naglo otežano disanje ili osećaj gušenja zbog pritiska u vratu.
Imam simptome, a nalazi su uredni
Ovo je jedna od najčešćih i najfrustrirajućih situacija, pa zaslužuje pošten odgovor. Ako je TSH uredan, to zaista govori da žlezda funkcioniše kako treba. Ipak, uredan nalaz ne znači da tegoba nema ili da su izmišljene; znači samo da uzrok treba tražiti dalje.
Nekoliko mogućnosti koje lekar razmatra:
- Granični (subklinički) poremećaj: TSH je blago izmenjen, a slobodni hormoni uredni. Tegobe mogu biti blage ili ih uopšte nema. Kod dela ljudi nalaz se sam vrati u normalu, pa se analiza po pravilu ponavlja posle nekoliko meseci pre bilo kakve odluke.
- Autoimuni proces u ranoj fazi: antitela mogu biti povišena, a funkcija još uvek uredna. Tada se prati.
- Problem u građi, a ne u funkciji: uvećanje i čvorovi mogu davati tegobe na vratu uz potpuno normalne hormone, a vide se samo ultrazvukom.
- Uzrok je negde drugde: i to je zapravo najčešći ishod, o čemu u nastavku.
Ono što ne treba raditi jeste samostalno uvoditi hormonsku terapiju, jod ili preparate za štitnu žlezdu na osnovu simptoma i nalaza sa interneta. Nepotrebna terapija stvara stvaran poremećaj tamo gde ga nije bilo.
Šta još može da liči na poremećaj štitne žlezde
Pošto su tegobe nespecifične, lekar u obzir uzima i druga česta stanja koja daju gotovo istu sliku:
- Nedostatak gvožđa i anemija: umor, bledilo, opadanje kose, zimljivost i pad koncentracije.
- Depresija i anksiozni poremećaj: preklapaju se sa tegobama i usporenog i ubrzanog rada.
- Menopauza i perimenopauza.
- Šećerna bolest: zamor, promena težine, žeđ.
- Poremećaji spavanja, pre svega apneja u snu, koja daje izražen dnevni umor.
- Nedostatak vitamina D i B12.
- Hronični stres i preopterećenost, koji su stvaran uzrok, a ne izgovor.
Zato se kod nejasnih tegoba obično ne radi samo TSH, već osnovni paket analiza, koji odjednom proverava nekoliko najčešćih uzroka.
Kako se proverava rad štitne žlezde
Prvi korak: TSH
Osnovni test je TSH, hormon hipofize koji nadzire rad štitne žlezde. On je osetljiv pokazatelj: reaguje i pre nego što se promene sami hormoni štitne žlezde. Analiza je jednostavna, jeftina i radi se iz uzorka krvi.
Kako se tumači, pojednostavljeno:
- Povišen TSH ukazuje na usporen rad žlezde.
- Snižen TSH ukazuje na ubrzan rad.
- Uredan TSH govori da žlezda funkcioniše dobro, ali ne isključuje promene u njenoj građi.
Dalje analize i pregledi
- Slobodni hormoni FT4 i po potrebi FT3: potvrđuju i preciziraju nalaz.
- Antitela anti-TPO i anti-Tg: otkrivaju autoimunu bolest, pre svega Hašimoto.
- Ultrazvuk štitne žlezde: bezbolan pregled koji pokazuje veličinu i građu žlezde, prisustvo čvorova i stanje limfnih čvorova vrata.
- Scintigrafija i punkcija čvora: kada nalaz to zahteva.
Sve navedeno dostupno je u okviru dijagnostičkih metoda.

Najčešće zablude o simptomima
„Debljam se, sigurno mi je štitna.“
Poremećaj štitne žlezde može doprineti dobijanju na težini, ali retko objašnjava veliki višak kilograma sam po sebi. Uz to, kod usporenog rada uz težinu idu i druge tegobe, poput zimljivosti, zatvora i suve kože. Provera je jednostavna, ali je odgovor često negativan.
„Umoran sam, znači radi mi loše štitna žlezda.“
Umor je jedan od najnespecifičnijih simptoma u medicini. Štitna žlezda je jedan od mogućih uzroka, ali su nedostatak gvožđa, loš san, depresija i preopterećenost bar toliko česti.
„Nalazi su uredni, znači tegobe nisu stvarne.“
Nisu izmišljene. Uredan nalaz samo znači da uzrok nije u funkciji štitne žlezde i da ga treba tražiti dalje, a ne da ga nema.
„Uzimaću jod, to pomaže štitnoj žlezdi.“
Jod pomaže samo kada je uzrok njegov nedostatak. Kod autoimunih bolesti i kod ubrzanog rada višak joda može pogoršati stanje. Preparate uvodite isključivo po preporuci lekara.
„Ako mi je štitna u redu jednom, u redu je zauvek.“
Funkcija se može promeniti tokom života, naročito posle porođaja, u menopauzi i sa godinama. Zato se kod novih tegoba analiza ponavlja, bez obzira na raniji uredan nalaz.
Kada se javiti lekaru
Zakažite pregled štitne žlezde i proveru ako:
- Imate više tegoba iz iste grupe istovremeno, koje traju duže od nekoliko nedelja.
- Težina se menja bez promene u ishrani i aktivnosti.
- Osećate stalan umor koji ne prolazi ni posle odmora, ili suprotno, unutrašnji nemir i lupanje srca.
- Primetite otok, knedlu, otežano gutanje ili promuklost.
- Planirate trudnoću, trudni ste ili ste nedavno rodili.
- Kod deteta primetite zaostajanje u rastu, neuobičajen umor ili pad školskog uspeha.
- U porodici postoje bolesti štitne žlezde, a nikada niste proveravali TSH.
Koristan savet pred pregled: zapišite tegobe i koliko dugo traju, kao i promene telesne težine i eventualne lekove i suplemente koje uzimate. To lekaru znatno olakšava procenu.
Provera štitne žlezde u Hirurgiji dr Đoković
U Hirurgiji dr Đoković u Beogradu možete na jednom mestu obaviti kompletnu proveru rada štitne žlezde: pregled specijaliste, laboratorijske analize hormona i antitela, ultrazvuk štitne žlezde, kada je potrebno, punkciju čvora. Sve je dostupno u okviru dijagnostičkih metoda. Kada nalaz pokaže da je potrebno hirurško lečenje, na raspolaganju su savremene tehnike opisane na strani bolesti i operacije štitne žlezde, a kod malignih promena i tim onkologije.
Ovom oblašću bave se prof. dr Bojan Kovačević, dr Nikola Jeftić, dr Zoran Kozomara i dr Luka Pejnović.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koji su prvi simptomi problema sa štitnom žlezdom?
Najčešće su to umor koji ne prolazi, promena telesne težine bez promene navika, poremećaj sna i promene raspoloženja. Kod usporenog rada tome se pridružuju zimljivost, zatvor i suva koža, a kod ubrzanog nervoza, lupanje srca, znojenje i drhtanje ruku. Nijedan simptom sam po sebi nije dokaz, važan je obrazac.
Kako da znam da li mi štitna žlezda radi previše ili premalo?
Po smeru tegoba. Ako sve usporava, dobijate na težini, zebete, imate zatvor i pospani ste, to odgovara usporenom radu. Ako sve ubrzava, mršavite uz dobar apetit, znojite se, srce lupa i ne možete da spavate, to odgovara ubrzanom radu. Potvrdu daje analiza TSH.
Koja se analiza radi prva?
TSH. To je osetljiv pokazatelj koji reaguje i pre nego što se promene sami hormoni štitne žlezde. Prema njegovom nalazu lekar odlučuje da li su potrebni slobodni hormoni FT4 i FT3, antitela ili ultrazvuk.
Da li se simptomi razlikuju kod žena i muškaraca?
Osnovne tegobe su iste, ali se razlikuje kontekst. Kod žena se javljaju i poremećaj ciklusa, otežano začeće i tegobe vezane za trudnoću i menopauzu. Kod muškaraca su u prvom planu pad energije i izdržljivosti, slabost mišića i smanjena želja za seksom ili problemi sa erekcijom, što se često pripiše godinama.
Imam sve simptome, a nalazi su uredni. Šta to znači?
Znači da funkcija žlezde nije uzrok tegoba, ali ne i da tegoba nema. Lekar tada razmatra granični poremećaj koji se prati, promene u građi žlezde vidljive samo ultrazvukom, ili sasvim drugi uzrok, najčešće nedostatak gvožđa, poremećaj spavanja, depresiju ili menopauzu.
Mogu li simptomi štitne žlezde da se pomešaju sa menopauzom?
Da, i to je vrlo često. Valunzi, nesanica, promene raspoloženja, dobijanje na težini i zamor javljaju se u oba stanja. Upravo zato provera TSH u tom periodu ima smisla, jer razdvaja ono što se leči od onoga što se prati.
Na šta kod deteta treba obratiti pažnju?
Na zaostajanje u rastu, neuobičajen umor, pad koncentracije i slabiji uspeh u školi, promenu telesne težine i, kod devojčica, poremećaj ciklusa. Kod ubrzanog rada javljaju se nemir, lupanje srca i nesanica. Roditelji ponekad primete i ispupčenje na vratu koje se pomera pri gutanju.
Da li poremećaj štitne žlezde može sam da prođe?
Neki oblici, poput upale žlezde posle porođaja ili prolaznog blagog odstupanja TSH, mogu se povući sami. Autoimune bolesti, kao što je Hašimoto, po pravilu ne prolaze same, ali se dobro kontrolišu terapijom, uz koju se vodi potpuno normalan život.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje pregled, dijagnozu ni savet lekara i ne služi za samodijagnostiku. Nijedan lek ni preparat, uključujući jod i hormonsku terapiju, ne uvodite i ne prekidajte bez konsultacije sa lekarom. Za procenu vašeg stanja obratite se lekaru.











